Književni časopis Hourglass [Literay Magazine] je bilingualni godišnjak koji izlazi u štampanom i digitalnom obliku na engleskom i jezicima regiona (b/h/s/c).1
Literarni konkurs književnog časopisa Hourglass [Literay Magazine] poziva na učešće autore koji pišu na engleskom jeziku, odnosno pisce iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, ali i autore iz dijaspore koji pišu na b/h/s/c jezicima, odnosno engleskom jeziku.
Cilj nam je, želimo da ostvarimo jedan interkulturalni melanž, književni u prvom redu, tj. da na stranicama književnog časopisa Hourglass postavimo niz pitanja, a tek neka su: koji su to po-etički modeli, formalna rješenja i (pre-)dominatne teme autora koji pišu na engleskom jeziku, tj. jezicima regiona (b/h/s/c)?! Šta je ostalo od post-modernizma, tekstualnih vratolomija i semantičkog gimnasticiranja (Barta, Kuvera, Sukenika)? “Povratak tradiciji”? Kako odjekuje “Beat” generacija u tekstovima savremenih pisaca? Od Borhesa, kroz roman i nastajanje romana In Cold Blood Trumana Kapotea do Danila Kiša – interpolacija? Odakle pišemo? O čemu pišemo kad pišemo o ljubavi itd.
Svako imenovanje naše, naših aktivnosti, odbojno nam je; međutim, dati ovde neke zajedničke imenitelje, čini nam se neophodnim:
- Sve različitosti (na prvom mjestu religijske, kulturološke, jezičke itd.) – a ovu riječ različitosti ne treba shvatiti naivno – za nas nisu nikakva prepreka; štaviše! Za nas su, kako smo rekli, te različitosti zapravo jedan od razloga zbog kojih Hourglass Literary Magazine uopšte postoji.
Dalje:
- Hourglass Literary Magazine je nezavisan, neovisan književni prostor i budući takav ne toleriše: bilo koji vid nacionalne, religijske, rasne ili rodne mržnje;
- istodobno ne tolerišemo:
- antisemitizam;
- poricanje Holokausta;
- neo-staljinizam;
- antifeminizam;
- anti-LGBT pokrete;
- (a lista tzv. “hatred” grupa, organizacija i “aktivista”, nažalost, beskonačna je i nemoguće ju je ovdje “izvesti” u cjelosti)!
- Urednice i urednici književnog časopisa Hourglass, što nam je bitno da napomenemo, simpatišu: kreativnu dokolicu.
ZA POLIFONIJU [NAŠIH] GLASOVA!
≡
Voki Erceg, glavni i odgovorni urednik. Rođen u Banjaluci 1986. Diplomirao na Akademiji umjetnosti (Filmska i TV režija) dugometražnim filmom, dokudramom, Božji ljudi (God’s people); režirao niz kratkih filmova od kojih je najzapaženiji eksperimentalno-dokumentarni film Priča (u tri slike). Ipak, u prvom redu, bavi se književnim radom; dosad je objavio zbirku priča Senka (2011); sarađuje sa knj. časopisima iz regiona; prevodi poeziju sa engleskog jezika.
Lejla Kalamujić, urednica. Rođena 16.08.1980. u Sarajevu, gdje i danas živi. Diplomirala na Odsjeku za filozofiju i sociologiju. Autorica zbirke priča “Anatomija osmijeha” (Zoro, Sarajevo/Zagreb 2010.). Objavljuje prozu, eseje i kritike u časopisima i na web-portalima u BiH i regiji.
Lana Bastašić, urednica. Rođena je u Zagrebu, SFRJ, 1986. godine. Do sada je objavila dvije prozne i jednu poetsku zbirku. Dobitnica je prve nagrade za kratku priču na konkursu ‘Zija Dizdarević’ u Fojnici (2010. i 2011.), specijalne nagrade žirija na festivalu ‘Odakle zovem’ u Podgorici (2010.), prve nagrade za priču na konkursu ‘Ulaznica’ u Zrenjaninu (2010.), nagrade za najbolju bh. dramu u okviru konkursa Kamernog teatra u Sarajevu (2013.) kao i priznanja Targa UNESCO za poeziju na konkursu Castello di Duino u Trstu (2013.). Sarađuje sa književnim časopisima ‘Polja’ (Novi Sad) i ‘Putevi’ (Banja Luka). Živi i radi u Barseloni.
Anirban Rej Čodri, gostujući urednik. Tenutno glavni i odgovorni urednik “Fabula Press”-a. Više od decenije je bio urednik internet magazina Quill & Ink. Kolumnista u Buzzleu, pisao je na razne teme, od književnosti do nauke. Pjesnik, Anirban je aktivno uključen u nekoliko književnih projekata, pomogao je u postavljanju Pen Himalaya, jednog od prvih internet magazina za pisce i pjesnike u Nepalu.
Tea Tulić, članica redakcije. Rođena u Rijeci 1978. Prozu je objavljivala u raznim domaćim i inozemnim književnim časopisima, uključujući i McSweeney’s iz San Francisca. Kratke priče su joj prevođene na engleski, francuski, slovenski i poljski jezik. 2011. je objavila fragmentarni roman/zbirku crtica “Kosa posvuda” za koju je osvojila nagradu Prozak te nagradu Hrvatskog Ministarstva kulture kao jedno od najboljih romanesknih ostvarenja u 2011. po kriteriju visoke književno-umjetničke vrijednosti. Članica je žirija međunarodnog književnog natječaja za kratku priču Lapis Histriae te članica neformalne riječke književne skupine RiLit i jedna od autorica njihove zajedničke zbirke kratkih priča. 2011. godine u suradnji s Enverom Krivcem i glazbenim kolektivom Japanski Premijeri, objavila je spoken word album “Albumče”.
Tanja Stupar-Trifunović, članica redakcije. Tanja Stupar-Trifunović rođena u Zadru 1977. Diplomirala je na Filološkom fakultetu, odsjek srpski jezik i književnost u Banjaluci. Piše poeziju, kolumne i književnu kritiku. Poezija joj je nagrađivana i prevođena na engleski, francuski, njemački, poljski, slovenski i danski jezik. Zastupljena je u više antologija i izbora iz poezije i proze, u zemlji i inostranstvu. Urednica je časopisa za književnost umjetnost i kulturu Putevi. Živi u Banjaluci.
Sibelan Forester, članica žirija. Pjesnikinja, professor ruskog jezika na odsjeku za moderne jezike i literaturu (Swarthmore College), njena specijalnost je ruska poezija i ruski ženski pisci, objavile je “Prevođenje kao reinkarnacija, čuvanje raznolikosti u pisanim dijelima” (Translation Review, 1998) kao preludij njenoj teoriji interpretacije-radionica navedenih prevoda pomoću koje su studenti istraživali koncept prevođenja u teoriji i praksi, poput hermeneutike. Njeni ranije objavljeni radovi uključuju zajednički rad sa Pamelom Čester na djelu Ugroženost slavenske literature (Indiana UP, 1996), isto tako zajednički rad sa Magdalenom Zabrovskom i Elenom Gapovom, “Preko zida/Poslije zida:Post-komunističke kulture kroz istočno-zapadni pogled” (Indiana UP, 2004). Profesorica Forester je prevodilac “Uronjenog Zvona” Elene Ignjatove, dvojezične zbirke pjesama.
Jelena Lengold, članica žirija. Jelena Lengold je rođena 1959. u Kruševcu. Do sada je objavila dvanest knjiga, šest zbirki poezije, pet knjige priča i jedan roman. Zastupljena je u mnogim antologijama poezije i priča, a knjige su joj prevedene i objavljene na više stranih jezika. Za knjigu pesama “Sličice iz života kapelmajstora” dobila je nagradu Đura Jakšić. Za zbirku priča “Vašarski mađioničar” dobila je nagrade Biljana Jovanović, Žensko pero, Zlatni hit liber i Nagradu EU za književnost. Za knjigu pesama “Bunar teških reči” dobila je nagradu Jefimijin vez. Živi u Beogradu.
Džon K. Koks, član žirija. Professor istorije na North Dakota State univerzitetu, njegova spezijalizacija je intelektualna istorija Istočne Evrope. 0d 2007 godine je šef odsjeka za istoriiju, filozofiju i religijske nauke. Prije toga trinaest godina je predavao na Wheeling Jesuit univerzitetu. Koks je doktorirao na Indiana univerzitetu 1995 godine, njegovo istraživanje i učenje se primarno fokusiralo na nacionalizam, fašizam i komunizam na Balkanu i Centralnoj Evropi. Predavao je na temu Otomanskog Carstva, istorije kroz film, nacionalizama i holokausta. Njegove knjige uključuju Istoriju Srba i Slovena (2002), Evolucija Lojalnosti (2005), njegovi članci uključuju studije o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i istorijskoj važnosti Jugoslovenskog pisca Danila Kiša. Većina njegovih radova je postavljena između istorije i književnosti, tako da je prevodio knjige Kiša, Ivana Cankara, Vjenceslava Novaka, isto tako kraće radove Joseph Rotha, Ismail Kadarea, Iva Andrića i Ivana Ivanjia, trenutno prevodi prozu Ajle Terzić. U jesen 2014 godine bio je Fulbright predavač na Szeged univerzitetu u Mađarskoj.).
Borislav Kajtez, prevodilac i urednik internet stranice, rođen u Novom Gradu, 19.1.1983 godine, Profesor engleskog jezika i književnosti, poslednjih pet godina je proveo radeći u prosvjeti kao profesor i nastavnik, u međuvremenu je prevodio kako stručnu literaturu tako i književne radove, radio kao urednik online novina, pisac tekstova za iste, piše poeziju i prozu, na engleskom i srpskom jeziku.